Bez sna nitko ne može jer je iznimno važan za obnovu i odmor cijelog organizma. Kada spavamo, odmaramo se i fizički i duševno. Dok smo u budnom stanju, postupno se narušava fiziološka ravnoteža u organizmu. Baš zbog ponovnog uspostavljanja te ravnoteže spavanje je nužno. Uz pojam sna se veže i pojam poremećaj spavanja. Sve češće se čuju riječi apneja, insomnija, hipersomnija i slično. Uskraćivanje sna je opasnije nego što mnogi misle. Nije stvar samo umora i pospanosti, nego nespavanje dovodi do brojnih psihotičnih problema. Halucinacije i sumanute ideje su samo neki od njih.
Table of Contents
Faze sna koje morate proći
San se definira kao mentalna aktivnost tijekom spavanja. Spavanje se sastoji od četiri faze. Čin zaspite, ulazite u fazu 1. Sljedećih sat vremena tijelo pada u dublji san sve dok ne dođe u 4. fazu. Poslije 4. faze, tijelo se vraća u „pliće“ faze dok ne dospije u REM fazu. Do dolaska u ovu fazu obično proteknu 2 sata od momenta kada se zaspi. Iako mnogi smatraju da je ovo faza najdubljeg sna, REM faza je zapravo najbliža budnom stanju. U toj fazi najviše sanjamo i zovu je faza brzih očnih pokreta. Tijekom noći tj. osmosatnog sna, tijelo uobičajeno dođe u 4. fazu samo dva puta.
Jesu li apneja i drugi poremećaji spavanja problemi od kojih svi pate bar jednom u životu?
Poremećaji spavanja se mogu grupirati u 4 skupine:
Primarni poremećaji spavanja
Poremećaji spavanja vezani za druge društvene poremećaje
Poremećaji spavanja zbog narušenog općeg zdravstvenog stanja
Kada se govori o poremećajima spavanja, prvenstveno se misli na primarne poremećaje. Stručnjaci ne mogu sa sigurnošću tvrditi što dovodi do ovih poremećaja, ali se pretpostavlja da se javljaju zbog nenormalnosti u mehanizmima koji su odgovorni za započinjanje ili usklađivanje razdoblja budnosti i spavanja. Nerijetko su dodatno zakomplicirani okolinskim čimbenicima. Primarni poremećaji se dijele u dvije grupe:
dizsomnije (karakterizira ih nenormalnost u količini, kvaliteti i vremenu spavanja)
parasomnije (karakterizira ih nenormalno ponašanje ili fiziološki događaji koji se javljaju u vezi spavanja, specifičnim studijama spavanja i prijelazom spavanje – budnost).
Najčešći primarni poremećaji spavanja i kako ih izbjeći
Oblici dizsomnije su primarna insomnija, primarna hipersomnija, narkolepsija, poremećaji spavanja vezani uz disanje i poremećaj rasporeda spavanja-budnosti. Poremećaj o kojem se u posljednje vrijeme najviše govori je svakako poremećaj spavanja vezan uz disanje. Tu je riječ o isprekidanom disanju koje može dovesti do prekomjerne pospanosti ili nesanice. Iako nema strogo definiranih pravila, ovaj poremećaj se najčešće javlja u srednjoj životnoj dobi. Može se javiti i kod djece, ali je u tom slučaju povezan s povećanim tonzilama. U poremećaj spavanja spada i apneja koja uglavnom dovodi do povećane potrebe za snom, ali u nekim slučajevima i do nesanice. Apneju karakterizira prestanak protoka zraka u ustima ili nosu. Taj prekid može trajati oko 10 sekundi ili čak i dulje. Kod patoloških oblika apneje se prosječno tijekom noći javi oko pet takvih epizoda, iako ima slučajeva gdje je taj broj znatno veći (čak i po nekoliko stotina).
Sve što trebate znati o apneji
Kada se ovaj oblik poremećaja spavanja manifestira, osoba se probudi jer joj nestane zraka. Komplikacije koje apneja izaziva su brojne, ali postoje slučajevi koji su završili smrtnim ishodom. Najčešće se javlja kod muškaraca srednje ili starije dobi (odnosno 4% muškaraca i 2% žena). Partneri osoba koje imaju napade apneje kažu da one noću vrlo glasno hrču, a nerijetko grčevito pokušavaju disati ili budu zadihane. Neki uopće ne budu svjesni što se noću dešava, pa ujutro samo mogu primijetiti suha usta, glavobolju i osjećaj „mamurluka“. Tijekom dana ih muči pospanost i nagli napadi spavanja. Postoje 2 oblika apneje: opstruktivna i centralna. Kod opstruktivne apneje je zbog suženja grla otežan ili potpuno onemogućen protok zraka kroz dišne putove. Kada se koncentracija kisika u mozgu smanji, to je signal koji dovodi do buđenja. Centralna je rjeđa pojava koja se javlja kod srčanih ili neuroloških poremećaja kada mozak ne odašilje signal za disanje.
Postoji li rješenje ovog problema?
Apneju je moguće tretirati pomoću fizikalne i mehaničke terapije, ali i kirurškim metodama. Na tržištu se može pronaći i zanimljiv uređaju u obliku prstena za nos koji olakšavaju protok zraka. Osobe koje imaju višak kilograma trebaju poraditi na tom da smršave. Također je potrebno izbjegavati konzumaciju alkohola i sedativne medikamente. Neke osobe su prijavile olakšanje stanja problema podizanjem uzglavlja i spavanjem na povišenom. Treba se naglasiti da se svim poremećajima spavanja može pristupiti individualnim pristupom. Potrebno isključiti postojanje drugih tjelesnih ili psihičkih poremećaja, kao i eventualnu konzumaciju psihoaktivnih tvari. Kod djece uzrok smetnji u spavanju mogu biti separacijski problemi, ali sve je to rješivo odlaskom na psihoterapiju.
Kako spriječiti poremećaje sna?
Spoznajte sve tehničke smetnje koje se mogu javiti tijekom spavanja. Pobrinite se da su vam krevet i jastuk kvalitetni i odgovarajući. Ne idite na spavanje punog stomaka. Popijte čaj od nane ili lipe, ili neki drugi topli napitak da se relaksirate. Najvažnije je da ne uzimate samoinicijativno nikakve lijekove. Nekad je potreban samo jedan odlazak neuropsihijatru da se riješi problem spavanja.
